Početna » O Zlatiboru

Planina Zlatibor

Planina Zlatibor - planina zlatnih borova

Zlatibor je planina izuzetne lepote, prijatne klime, prostranih proplanaka, bujnih pašnjaka, vodom bogatih planinskih potoka. Zbog povoljne klime ima bujnu vegetaciju. Na livadama raste 120 vrsta raznovrsnih trava i šuma (bukva, hrast, beli i crni bor, jela i smrča). „RUŽA VETROVA“ se rascvetava upravo iznad Zlatibora. Zime su blage, a leta su topla.

Zlatibor je savršena turistička destinacija čije će čarobne prirodne moći i magnetizam kulturološkog nasleđa zadovoljiti i najizbrljiviju potrebu posetioca za kreativnim odmorom u blagotvornoj klimi. Uživanje i lepota u pejzažima jedinstvene visoravni sa talasastim prostranstvima pašnjaka i livada i moćnim zlatnim borovima po kojima je planina s najvišim vrhom Tornikom (1.496m) dobila ime.

Područje udaljeno od Beograda oko 200 km, a od Novog Sada oko 300 km, proglašeno je za zonu „izuzetnih prirodnih karakteristika“, i posetiocima, kako leti, tako i zimi, pruža široku paletu mogućnosti kakve ne nudi ni jedna turistička destinacija u Srbiji.

Raj za skijaše

Zlatibor je raj za skijaše i ljubitelje snežnih zima, ali podjednako je privlačan u svako doba godine. Ova planina je prava preporuka za lečenje i oporavak organizma. Medicinska istraživanja pokazala su da je klima Zlatibora lekovita za čitav niz oboljenja. Naročito se pokazala delotvorana u lečenju plućnih i srčanih bolesti, malokrvnosti i bolesti štitne žlezde.

Smeštaj na planini Zlatibor

U poslednje vreme Zlatibor doživljava preporod i njegova hotelska, apartmanska i ugostiteljska ponuda, uključujući seoski turizam i zabavne i sportske sadržaje, festivale i manifestacije, bez premca je u Srbiji.

Gostima su u svako doba na raspolaganju vrhunski smeštaj i usluga, kao i gurmanski specijaliteti u duhu stare srpske kuhinje i tradicije. Od nedavno je u turističku ponudu uključena i spektakularna Zlatna gondola za skijaše i posetioce iz čijih kabina se može panoramski doživeti sva čudesna lepota i uzbudljivost zlatiborskog pejzaža u okruženju Tornika.

Izleti u okolini Zlatibora

Izleti u okolinu nezamislivi su bez posete Zlatiborskim jezerima, Sirogojnu, selu-muzeju na otvorenom, vodopadu Gostilje, Stopića pećini, romantičnim srpskim selima. Skijanje na bregovima Tornika i pešačenja preko talasastih livada i kroz borove šumarke, na čistom vazduhu, okrepljujuće su aktivnosti i za telo i za dušu. U najbližem gravitacionom polju Zlatibora su i Kremna, Drvengrad i Šarganska osmica i zato su izleti na Mokru goru, pravi šlag na torti turističkih i kulturoloških ponuda.

Zlatibor je pravi izbor za vaš aktivni odmor i ko jednom doživi čaroliju ove planine uvek joj se vraća.

ZLATIBOR, srpska planina i park prirode, čuveno letovalište i zimovalište

ZLATIBOR, srpska planina i park prirode, čuveno letovalište i zimovalište, ali i klimatsko lječilište. Prostire se pravcem severozapad- jugoistok na severu oblasti Stari Vlah, graničnom delu između Raške, Hercegovine i Polimlja. Na površini od oko 1.000 kilometara kvadratnih, u dužini od 55, a po širini do 20 kilometara.
Zanimljivo je da obuhvata tri opštine, najviše Čajetinu, kao i deo opštine Užice i manji deo opštine Nove Varoši. Južna i istočna granica su reke Uvac i Veliki Rzav, na zapadu se graniči sa BiH, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj o čemu svedoči i činjenica da se na brdu Cigli kod Jablanice i danas raspoznaje granica Srbije sa dve carevine, Austrougarskom i Turskom.
Bitno je napomenuti i da se Zlatibor nalazi na pola puta od Beograda do Crnogorskog primorja, njegovim obroncima prelaze mnogi značajni putevi i pruge. Najbliži veći grad je Užice a najviši vrh je Tornik (1.496 m).

O planini Zlatibor

Zlatibor pripada dinarskim planinama i ima karakteristike talasaste visoravni sa prosečnom nadmorskom visinom od oko 1.000 metara. Najviši vrhovi, koji se nalaze na južnom delu, su Tornik (1.496 m), Brijač (1.440 m), Čigota (1.422 m), Čuker (1.359 m), Konjoder (1.337 m). Njegova brda su uglavnom kupastog oblika, protežu se grebenasto i veoma strmo padaju do reka i potoka, odakle se opet dižu, formirajući tesne klisure. Gotovo čitavo zlatiborsko tlo čine serpentini, ima mnogo reka ponornica i pećina, od kojih su najveće Stopića pećina, Rakovička i Mumlava. Na Zlatiboru postoje 142 speleološka objekta od čega 98 pećina i 44 jame.
Prirodnih jezera nema, a poznato jezero u centru Zlatibora je veštačko, građeno za turističke potrebe. Takođe veštačko jezero je i u Ribnici i iz njega se Zlatibor snabdeva vodom. I na Uvcu ima nekoliko veštačkih jezera. Za Zlatibor su karakteristični mineralni izvori, kojih ima mnogo. Najpoznatiji su Bele vode u Mokroj Gori, banja Vapa u Rožanstvu i spomen-česma na Oku. Voda sa zlatiborskih mineralnih izvora je ljekovita za očna i kožna oboljenja, a može i da se pije, mada ne bi trebalo u velikim količinama.

Vetrovi na Zlatiboru

Najčešći i najbrži vetrovi na Zlatiboru dolaze sa jugozapada i severoistoka a najjači u toku cele godine je severoistočni vjetar. Posebno od oktobra do maja. On u svim godišnjim dobima snižava temperaturu vazduha. Jugozapadni i južni vetrovi su od jeseni do proleća i donose relativno tople vazdušne mase, tako da zimi ublažuju hladnoću, a leti povećavaju temperaturu vazduha. Zlatiborska klima je povoljna za lečenje bronhijalne astme i drugih alergijskih oboljenja.

Nadmorska visina, velike količine padavina i veliki broj sunčanih sati godišnje, uslovili su da Zlatibor ima veoma bujnu vegetaciju. Najrasprostranjeniji ekosistem su pašnjaci, odnosno, livade na kojima raste čak 120 vrsta najraznovrsnijih trava. Mnoge imaju lekovita svojstva. Zastupljene su listopadne vrste kao što su bukva, hrast, breza, lipa, jasen. Na većoj nadmosrskoj visini dominiraju četinari, beli i crni bor, jela, smrča. Poznato je da je nekada Zlatibor bio sav obrastao šumom.

Životinjski svet Zlatibora

Raznovrstan je i životinjski svet, jer Zlatibor obiluje vukovima, pa je njihovo godišnje istrebljivanje postalo tradicija, čuvena Zlatiborska hajka na vuka. Medveda i nema toliko mnogo, ali se i na njih još ponegde može naići. Divlja svinja, lisica, zec, kuna, jazavac, prepelica, jarebica i veverica su na Zlatiboru uobičajena pojava, pa čak i u blizini naseljenih mesta. Još se samo na Zlatiboru mogu videti beloglavi sup i orao krstaš, vrste na rubu izumiranja, kako nesmetano lete nebom.

Riblji svet je takođe bogat pastrmke, mladice, klenovi, krkuše…
Zlatibor je planina izuzetne lepote, prijatne klime, prostranih proplanaka, bujnih pašnjaka, vodom bogatih planinskih potoka. „Ruža vetrova“ se rascvetava upravo nad Zlatiborom, leta su topla, a zime blage, kiše padaju relativno često. Snega ima od oktobra do maja.

Zanimljivosti Zlatibora

Zlatibor je bio odredište dokonih i bogatih još od sredine 17. veka, a turizam se razvio tek kada je na Zlatibor došao kralj Srbije Aleksandar Obrenović, 1893. godine.
U početku je najinteresantnija bila Kraljeva Voda, mesto na kom je Njegovo Kraljevsko Veličanstvo ručalo. Ubrzo su se pročuli i drugi zlatiborski visovi, Palisad, Ribnica, Oko… Kralj Srbije, Petar I Karađorđević je 1905. godine došao na Zlatibor. Posle njegovog boravka sagrađeni su i prvi veliki objekti, hotel „Kraljeva voda“ – današnji kongresni centar „Srbija“ – vila „Čigota“, pekara…

Na Zlatiboru postoje četiri crkve brvnare. To su crkvice malih dimenzija kojih je nekada bilo više, a danas postoje još samo u selima Dobroselici, Jablanici Draglici i Kućanima. Tu je i crkvu u Sirogojnu, pa crkva u Mačkatu iz 1859. , crkva u Beloj Reci kao i manastiri, Rujno, Uvac, Dubrava…
Najpoznatije Etno-selo je Sirogojno gde muzej „Staro selo“ čuva najlepše primerke zlatiborskih kuća i građevina .